Informacione tehnologije su razvojna šansa Srbije. HP je bio među prvim velikim kompanijama koje su odlučile da dođu na srpsko tržište i 2002. godine osnovao lokalnu firmu u Srbiji sa pet zaposlenih. Sada HP ima oko 100 zaposlenih, što znači da je za 10 godina poslovanja broj zaposlenih povećan 20 puta. Taj rast su pratili i poslovi, tako da je 2008. godine dostignut vrhunac u poslovanju i 100 miliona dolara prihoda. Svetska ekonomska kriza je nakon toga ostavila trag i na poslovanje HP-a u Srbiji, ali se ponovo vraćaju i beleže rast prihoda. HP d.o.o. je domaća firma, u kojoj su svi zaposleni iz Srbije i novac koji se zaradi na srpskom tržištu ulaže se u širanje posla, a u svaki veliki posao koji radi u Srbiji uključuje i najmanje dve ili tri spske informatičke kompanije. U HP-u će uvek biti mesta i za nove mlade inženjere, a servisna i softverska industrija je razvojna šansa Srbije i Beograda.
Informacione tehnologije su razvojna šansa Srbije, kaže direktor kompanije Hjulit Pakard (HP) u Srbiji Miloš Đurković.
Đurković je kazao da je HP bio među prvim velikim kompanijama koje su odlučile da dođu na srpsko tržište i 2002. godine osnovao lokalnu firmu u Srbiji sa pet zaposlenih.
"Sada HP ima oko 100 zaposlenih, što znači da je za 10 godina poslovanja broj zaposlenih povećan 20 puta", istakao je Đurković.
Prema njegovim rečima, taj rast su pratili i poslovi tako da je 2008. godine dostignut vrhunac u poslovanju i 100 miliona dolara prihoda. "Svetska ekonomska kriza je nakon toga ostavila trag i na poslovanje HP-a u Srbiji, ali se ponovo vraćamo i beležimo rast prihoda", istakao je Đurković.
On je dodao da je HP d.o.o. domaća firma, u kojoj su svi zaposleni iz Srbije i novac koji se zaradi na srpskom tržištu ulaže se u širanje posla, a u svaki veliki posao koji radi u Srbiji uključuje i najmanje dve ili tri spske informatičke kompanije.
U HP-u će uvek biti mesta i za nove mlade inženjere, a servisna i softverska industrija je razvojna šansa Srbije i Beograda, istakao je Đurković dodajući da je njegov san da ta kompanija u Srbiji otvori internacionalni centar.
Da bi se to desilo, kazao je Đurković, HP mora da ima poslove u Srbiji, a u suprotnom takvi centri će se otvarati u drugim državama. On je naveo, da HP, na primer, u Slovačkoj radi godišnje 100 miliona dolara usluga javnom sektoru i ima internacionalni centar sa 3.000 zaposlenih.
Prema njegovim rečima, prednosti Beograda, koji je jeftiniji nego gradovi u zapadnoj Evropi i poznat kao najbolji grad za zabavu mogli bi da privuku veliki broj mladih da dođu i rade u internacionalnim Centrima multinacionalnih kompanija u Srbiji.
"Kada bi Beogad stavili u konkurenciju sa Sofijom i Bukureštom, mislim da bi većina mladeži odlučila da živi u glavnom gradu Srbije. To bi mogao da bude jedan od načina da Beograd izgradimo kao centar jugoistočne Evrope", kazao je Đurković.
"Mora mnogo brže da se radi"
Informacione tehnologije, ocenio je Đurković, mogu da pomognu razvoju infrastrukture u Srbiji i postanu okosnica razvoja srpske privrede.
Đurković, koji je i predsednik Američke privredne komore u Srbiji, ocenio je da je devedesetih godina prošlog veka srpska privreda upropašćena i da je za 12 godina od demokratnih promena mnogo toga popravljeno, ali mora mnogo brže da se radi da bi se nakoknadio taj zaostatak.
"Jedino ulaganjem u informacione tehnologije može da se obezbedi eksponencijalan rast produktivnosti i da Srbija sustigne druge zemlje", ocenio je on.
Kako je ocenio, u Srbiji se nekada misli da je puka kupovina opreme investicija u IT, a zapravo je prvo potrebno ulagati u rešenja za poslovanje da vladine institucije i kompanije efikasnije i bolje radile.
"Ulaganje u informacione tehnologije u Srbiji se posmatra kao trošak a ne investicija u optimalnije poslovanje, a treba da bude obrnuto. Svi bi trebalo da posmatraju informacione tehnologije kao investiciju koja ce omoguciti bolje i efikasnije poslovanje", kazao je direktor HP-a u Srbiji.
Veće ulaganje u informacione tehnologije i sisteme, ocenio je, potrebno je u svim oblastima državne uprave, a prvenstveno u pravosuđu, carini, poreskoj upravi i poljoprivredi.
Potencijal za razvoj srpske IT industrije predstavlja i softverska industrija koja već mnogo radi, samo je potrebno urediti da njihovi proizvodi u inostranstvo odlaze kao srpski, kazao je Đurković.